TOP 3 knjige za upoznavanje hispanskog sveta

Ne znam da li ćete me okarakterisati kao dobru ili kao drugaricu iz pakla, tek zamolila sam svoju drugaricu Andrijanu Đordan da svoj doktorat iz španskog jezika “kruniše” preporukom tri knjige sa tog govornog područja, a koje će nam istovremeno pomoći da bolje upoznamo hispanski svet.

Rekla mi je da je 3 “kranje nezahvalan broj za svođenje nesvodivog hispanskog sveta“, ali je ipak pristala. 🙂

Kao revnosnoj profesorki španskog važan kriterijum za odabir naslova je bio da su prevedeni na srpski jezik, tačnije da nam budu lako dostupni.
I da ne dužim dalje, jer Andrijana je bila toliko fina da je i prigodan uvod napisala.

Pre nego što dam i obrazložim predloge, volela bih da razumemo pridev hispanski. Hispansko je ono što se odnosi na područje na kom se govori španski jezik (dakle na Španiju, ali i na dvadeset i kusur zemalja američkog kontinenta), dok je špansko ono što se odnosi na Španiju. Tako je, npr. Servantes španski pisac, Garsija Markes kolumbijski, a dela obojice pripadaju hispanskoj književnosti (odnosno, književnosti nastaloj na španskom jeziku). Imajući u vidu ove činjenice, jasno nam je da je Hispanska Amerika onaj deo američkog kontinenta na kom se govori španski jezik, dok bi Latinska Amerika bila onaj deo kontinenta na kom se govore jezici nastali iz latinskog (ne zaboravite onoliki Brazil u kom se govori portugalski – on je deo Latinske, ali ne i Hispanske Amerike).

Dakle, možemo reći da su fudbalska Primera, filmovi Almodovara, Pikasova dela, flamenko i, npr. serija Seranovi (Los Serrano) obeležja španskog podneblja. Fudbalski as Leo Mesi (Argentinac), pisac – nobelovac Vargas Ljosa (Peruanac), briljantna slikarka Frida Kalo (Meksikanka), najskromniji predsednik na svetu Muhika (Urugvajac), kubanska salsa i, kod nas nekad popularne, telenovele pripadaju hispanoameričkom miljeu.

Svi zajedno, deo su hispanskog sveta.

1. Don Kihot – Servantes

Nakon što dvadesetak godina nije objavio nijednu knjigu, Migel de Servantes Saavedra 1605. objavljuje prvi deo Don Kihota, a deset godina kasnije i drugi.
Ovo je prvi moderni roman; remek-delo španske i svetske knjižavnosti najprevođenije je i najobjavljivanije posle Biblije. Poslednji srpski prevod (lepo, smelo osveženje, staro sad već više od decenije) uradila je Aleksandra Mančić i nosi naslov Maštoglavi idalgo (I deo) / vitez (II deo) don Kihote od Manče.

Don Kihot je kapitalno delo, nezaobilazno u upoznavanju sa španskom, ali i svetskom književnom i kulturnom baštinom. Njegovi elementi prenose se u druge umetnosti (muziku, balet, slikarstvo, vajarstvo…). Danas se i u svakodnevnom govoru borimo sa vetrenjačama, koristimo pridev donkihotovski, imamo (ili bar želimo da imamo) vernog druga, Sanća Pansu (crtamo ga kao debeljuškastog, jer takav je i bio; panza je na španskom stomak).

Izdavač: Službeni glasnik, Beograd. Prevod: Aleksandra Mančić.

2. Večita smrt od ljubavi jača – antologija hispanoameričke priče XX/XXI veka

Verovatno od tzv. lepe književnosti najčešće čitate romane. Ovde, pak, vašoj pažnji preporučujem kraću proznu formu. Kratka priča je srž hispanoameričke narativne tradicije.

Antologija ukupno sadrži 50 priča od 50 autora (2 toma sa po 25 priča). Obuhvata književne plodove ogromne teritorije, a priređivač je stručno, odgovorno i pažljivo napravio izbor i presek najreprezentativnijih autora, tema i stilova – kombinacija raznolikih ukusa za književne sladokusce.

Svakoj priči prethodi kratka biografija pisca (spomenuću samo neke obuhvaćene – Orasio Kiroga, Horhe Luis Borhes, Gabrijel Garsija Markes, Silvina Okampo, Huan Hose Areola, Hulio Kortasar, Huan Ruldo, Aleho Karpentijer), a na srpski ih prevode naši najbolji prevodioci. Zanimljivo je da je autor prve priče, Leopoldo Lugones, rođen 1874, a autor poslednje, Santijago Ronkaljolo, 1975. godine. Dakle, ovde vam je spakovan ceo vek hispanoameričke priče. Antologija je dobila naziv po priči Garsija Markesa, kojom se završava prvi tom.

Znatno kraća od romana, priča je praktična za doziranje: jedna pred spavanje, uz jutarnju kafu, popodnevni odmor, u autobusu/vozu/avionu, na stanici/aerodromu, u parku/čekaonici ili gde god već volite da čitate.

Jeste reč o dvotomnoj antologiji, ali ne brinite, ne “tuč-teškom” izdanju, već o dve knjige mekog poveza od po oko 350 strana (dužina prosečnog romana).

Izdavač: Tanesi, Beograd. Priredila: Bojana Kovačević Petrović.

3. Zakopano ogledalo – Karlos Fuentes

Reč je o kulturološkoj istoriji hispanskog sveta, predstavljenoj kroz razmišljanja meksičkog pisca Karlosa Fuentesa. Veštim perom Fuentes piše kritički tekst koji osvaja i vodi čitaoca kroz tok i žižne tačke španske i hispanoameričke prošlosti, ali i modernog doba. Sve što ste propustili na časovima istorije, umetnosti i kulture ovog podneblja nadoknadićete na ovim stranicama, gde ništa nije suvoparno i gde vlada metafora ogledala.

Ova knjiga ima udžbeničku vrednost u izučavanju hispanskih kultura, a može biti odlično štivo svima koji žele da im se približe i prepoznaju u njima hrišćansko, mavarsko, jevrejsko; kraljevsko, imperijalističko, prekolumbovsko i ono što je došlo sa Novim svetom; osvajačko i oslobodilačko…

Ukoliko niste ljubitelj istorije, ne budite brzopleti da je izbacite sa svoje liste – ovako pitki redovi teško mogu, a da se ne dopadnu. Srpsko izdanje je još vruće, objavljeno je proleća 2017.

Izdavač: Akademska knjiga, Novi Sad. Prevod: Bojana Kovačević Petrović i Ksenija Šulović.

P.S.
Dok čitate, nek vam svira Lus Kasal.

_____

Ovaj TOP 3 najpre je objavljen u jednom od prethodnih izdanja mog newslettera.

Kažu da je to jedini mejl koji trebate u svom Inboxu nedeljom ujutru i u njemu pažljivo odabrane interesantne priče na temu putovanja, umetnosti, psihologije, filozofije, pop kulture, tehnologije, hrane, nauke… Jedna čitateljka ga je opisala kao Politikin zabavnik novog doba.

Upiši svoj omiljeni e-mail i nedeljna doza kvalitetnog sadržaja sa interneta uskoro stiže u tvoj Inbox (za svaki slučaj proveri i Junk ili Promotions).

foto: Tim Gouw

Nemoguće je da nemaš komentar?!