Kažem Temišvar, mislim jeftino

Timisoara

Prva asocijacija i glavni razlog zašto Srbi odlaze u gradić na zapadu Rumunije je dobra ponuda u velikom tržnom centru i jeftini direktni letovi na desticije koje iz naše zemlje nisu dostupne.

Temišvar leži na obalama reke Begej i sedište je županije Tamiš. On je najveći kulturno istorijski centar Srba u Rumuniji gde i danas među skoro pola miliona ljudi živi oko 11.000 srpskog stanovništva. U gradu se nalazi sedište Eparhije Temišvarske Srpske Pravoslavne crkve, kao i savez Srba u Rumuniji.

U novijoj istoriji poznat je kao grad u kome su 16. decembra 1989. počeli protesti koji su bili prethodnica revolucije i kasnije sloma režima poslednjeg komunističkog diktatora Nikolae Čaušeskua. Nekada iza “gvozdene zavese”, a danas, dvadeset tri godine kasnije, Temišvar je miran i moderan grad u Evropskoj Uniji. Doduše, sa prosečnom platom od svega 167 evra.

Ako slušate uspomene na Temišvar ljudi koji su ga posetili pre četvrt veka verovatno će vam ispričati kako su tada iz Srbije nosili vegetu, na primer, tamo je prodavali i kupovali orahe budzašta.

Još uvek je u Temišvaru tražena srpska roba, ali danas možete da je kupite i u Iulius Mall-u, jednom od najvećih tržnih centara u ovom delu Evrope koji se prostire na 64.215 metara kvadratnih. Među 330 prodavnica naćićete brendove i robu kojih nema 160 kilometara jugozapadno odatle, u Beogradu.

Zbog bogate ponude ovog šoping mola, periodično primamljivih sniženja, i brojnih lou kost letova koji polaze odavde Temišvar je malo promenio dimenziju zbog koje su Srbi za njega zainteresovani, ali je to još uvek mesto gde ostavljaju svoj novac.

Mnogo je onih koji se odlučuju za letove Wizz Aira do primamljivih evropskih destinacija poput Bolonje, Milana Madrida, Valensije, Barselone, Pariza… Primera radi, iz Temišvara do Milana, Bolonje, Rima ili Treviza možete da letite i za 15 evra, do Pariza i Dortmunda za 20, do Barselone i Valensije za 35, dok karta za Madrid staje 45 evra.

Kada već dolazite u Temišvar valjalo bi ga obići, jer u ovom simpatičnom gradiću ima šta da se vidi.

Najveći grad u Banatu nazivaju Mali Beč jer je dugo bio pod opsadom Hazburgovaca, a njegov centar podseća na stari deo Beča. Temišvar je prvi evropski grad koji je dobio električno osvetljenje, a neke od zgrada projektovao je lično čuveni Francuz Gustav Ajfel.

Nezaobilazno mesto je Trg Pobede sa najstarijom gradskom zgradom – dvorcem Huniazilor podignutim u XV veku po naredbi Vojvode od Transilvanije Iancu de Hunadoar (u našoj istoriji poznat kao Sibinjanin Janko), koji je danas muzej Banata. Na jednom kraju nalazi zgrada Opere i nacionalnog teatra, koja ima repertoar na rumunskom, nemačkom i mađarskom jeziku (uskoro bi trebalo i na srpskom), a na drugom katedralni hram Banatske mitropolije rumunske pravoslavne crkve. Između njih je najmlađi gradski trg, izduženog oblika sa nizom gradskih palata, rađenih u stilu akademizma i secesije, iz zadnjih decenja Austrougarske vladavine i statuom vučice koja doji Romula i Rema, poklonom grada Rima iz 1926 godine.

Ne propustite ni Vladičanski dom, Trg Ujedinjenja, Trg Slobode sa zgradom Garde i starom Gradskom kućom, Sabornu crkva Srpske Pravoslavne Crkve posvećena Svetom Đorđu sagrađenu 1748 godine i u kojoj se nalazi vredan ikonostas, delo Konstantina Danila i majstora Mihaila Janica iz Arada.

Šetajući centralnim temišvarskim ulicama čak ni tokom sunčane subote nećete videti mnogo ljudi, bez obzira što je on studentski grad. Ipak je ovo mirni Banat, nema celonoćnih žurki, preglasne muzike i punih kafića. Mnogi stavljaju znak jednakosti sa Vršcem kako po načinu života, tako i po cenama. Mada svakoga iznenađuje podatak da se stan od 40 kvadrata u strogom centru Temišvara iznajmljuje za čak 400 evra.

Nemojte da računate na gastronomski užitak u ovom gradu, posebno ako ne volite ljutu hranu. Kao predjelo najčešće se služi kačamak sa slaninom i prelivom od ljutog milerama, potom sledi čorba sa iznutricama, pa miće – veći ćevapi sa dosta luka.

Srbi koji žive u Temišvaru kažu da kada žele da se najedu, čak i Rumuni rado prelaze granicu ka zapadu. S druge strane, kada Srbi žele da pokrenu biznis u ovom rumunskom gradiću onda se najpre odlučuju za otvaranje restorana.

Život blizu granice možda ume da bude opasan i tvrd, ali je svakako uvek zanimljiv.

_____

Ova reportaža nastala je nakon mog jednodnevnog izleta u Temišvar januara 2012. i prvobitno je objavljena na portalu MONDO.

2 comments
  1. Zanimljiv tekst. Da li neko ima informaciju da li su završene rekonstrukcije trgova? Bili smo tamo u leto 2014. ali je većina grada bila raskopana.

Nemoguće je da nemaš komentar?!